DUDBUT'K'A

MT'K'AEPE ÇKİNİS MO ELAÇAPT!

Turketişi nat’uras, andğaşakis nat’uraluri st’ruk’t’ura muşi gondineri na var uğun Yulva Uçazoğaşi mt’k’aepe "mç’imaşi mt’k’aepe" yado işinen. Am mt’k’aepes, xampa k’ult’uruli ç’eşidoba do mt’k’uri skidala muşi k’ala dido beciti ar pozi3ia uğun. Ncaepeşi dido ok’vatu, na ixvenen gzaşi xandape do barageşi p’roekt’epek, lok’aluri k’oçepeşi ek’onomiuri originepe oçodinaps do xolo Turketişi irişen cinconi mt’k’aepe arçkva na var uk’unikten steri mek’arbups.

Yulva Uçozoğaşi T’erit’orias % 90 k’onari gemti do emti t’op’ografia uğun do ak’t’iuri erozionuri dixa ren. Çodinaşi 3’anapes, up’lane, up’rograme do uğnose oqopinot na ixvenen oput’eşi do mt’k’aşi gzalepe oxvenu, golapeşi gzalepe omordinu, am dido okti dixaşi nat’uraluri st’ruk’t’ura muşi ok’oxvu. Mteli aşo dulyape oxvenu, k’arta oras na naqoninen oşiru do oğvaru monz’inaps. Dido emti do gemti na ren Yulva Uçozoğaşi oktepes na ren let’ape zoğaşa itirasunon. T’erit’oriaşi oşkurinoni ar k’at’ast’rofa na ren t’ro3apes manz’inasunon do am jvari dixaşi balan3ia ok’ixvasunon. Uçazoğaşi T’erit’orias, k’arta 3’anas k’oçepeşi oğuruşa sebebi na aqven ğvarişi k’at’ast’rofape çkar var idork’inen. Let’apeşi ont’ro3uşi sebebi, mt’k’aepeşa na ixvenen çilaturi do uhak’k’uri xvenape ren.

Yulva Uçazoğaşi xalk’epek na dvaç’irenan k’onari mt’k’aşi ncaepe, ot’ibinu şeni ixmarnan. Turketişi mteli oput’arepe steri, Yulva Uçazoğaşi oput’arepesti meç’ireli skidala uğunan do ç’it’a geç’areli mogapan. Mara, dido 3’anapeşen doni na işinaxen, artot na iskedinen do i3’aninen ncaepe ok’vatuten am p’roblemi var içodinen. Hukumetis, umosi ginz’e oroni do k’oçepes k’oçinuri skidala na aqvasunonan do mteloras para na mogapaps p’roekt’epe omralu ç’irs.

Xolo Yulva Uçozoğaşi T’erit’orias, mancobaşi p’roblemi çodineri var ren. T’erit’orias k’adast’ro xveneri mt’k’a % 10 k’onari ren yani, mt’k’aepeşi mance mi na ren çkineri var ren. Hemiti, namtini noğapes, mesela, T’ramt’ras % 9, Ordus % 8, Giresunis % 6 ren. Maartanot, Mt’k’aşdulyapeşi Generaluri Direk’t’orobas, k’adast’roşi xvenape astaxolo oçodinu dvaç’irs. Mt’k’aşi mancobaşi p’roblemi çodineri var ren yani namu mt’k’ape devletişi ren do namu mt’k’ape k’oçepeşi ren var oxoi3’onen.

Mç’imaşi regimi, ek’ologia do erozionişa gza var meçamu şeni mt’k’aepe, dido beciti ren. Mt’k’aepeşi ncaepe ok’vatu, ek’o-sist’ema ok’oxvaps, fauna do flora oç’it’anaps.



                                                                                                                                                              TÜRKÇE