DUDBUT'K'A

MAOĞURE OĞURZ'ULU

Hernamu ar kimialuri, organiuri varna fizik’uri maddek xuraşa amaxtaş k’ule xususoba muşite lok’aluri varna generaluri ziyani yoçkindinaps do ğuraşa sebebi meçaps na am maddeşa ğurz’uli, am oğodaşati oğurz’ulu itkven. Oğurz’uluşi lok’aluri nişanepe ren; no3oneri, geak’ibineri, mesveri sotis omç’itanu, obaru, ok’ap’et’anu, o3’k’unu do onçaminu. Generaluri nişanepe ren; xuraşi t’u3anobaşi omağalu, xuraşi tamamiş omç’itanu, dobğala, onçaminu, oşvanuşi nondaru, manişa do m3ika nabizi, tişi 3’k’uni, qucişi on3’k’iralu, uxaloba, ok’onağuru, şuurişi gondinu. Ğurz’uli, xuraşa çkinero varna uçkinero oxazmu, oşvanu, t’k’ebi do di3xirişi gzapete amulun.

Oxazmuşi oğurz’ulepe: P’icişen ezdimeri ğurz’ulişi tesiri na oğodaps k’arta maddete yeçkindunan; bayati oç’k’omalepe, ç’amepe, alk’oli, otahrişoni maddepe varna oalerjoni maddepe dç. Egere ğurz’uli oşumuşen 30 deik’e var golaxtu na ontxorapinen. K’oçik asidi varna bazik’uri maddoni 3’k’arepe do p’et’rolişi maxsulepe şveri ren na, şuuri var uğun na var intxorapinen.

Oç’k’omaleşi oğurz’ulepe: Bakt’eri varna bakt’erişi ifrazite na yeçkindun oğurz’ulu ren. Gurişktala-ontxoru, k’ramp’oni korbaş 3’k’uni do korbaçxala oğodaps. İnfek’sioni nak’limeri xor3i, mja do markvaliş oç’k’omute (Salmonella), k’arbonhidratoni, mjaoni do şekeroni oç’k’omalepeş oç’k’omute (Stafilokok), moçkva xazireli oç’k’omalepeşi odaşi t’u3anobas, utesironi buxaris naşkvinu varna udobağine qinis uşinaxute (Clostridium Perfringens), ekseri k’ai k’onserve uxveneri oç’k’omalepeşi oç’k’omute (Botulismus) na yeçkindun oç’k’omalepeşi oğurz’ulepe koren. Oç’k’omuşen 2-24 saat’iş k’ule gurişktala, ontxoru, korbaş 3’k’uni, k’ramp’i, korbaçxala steri nişanepe yeçkindun. Botulismusis, xuçepeşen adalepeşa sinyalepe var alen do çodinas p’at’işi uxaloba, mencelişi dork’inu do ğura iqven. P’ici do xurxi xomula do ç’vinoni iqven, tolepes k’ai var a3’k’omilen. Doç’k’indinoba, geaşkuşi do oğarğaluşi meç’iroba, uxaloba varna mencelişi dork’inu, tolişi opatkaluş udobağinoba, tolişi moniş omçiranu, oşvanuşi adalepeşi p’aralizi, oşvanuşi meç’iroba, oğarğaluşi meç’iroba, tişi 3’oxlen k’ele 3’k’uni iqopen. Uk’ors na p’icişen hava niçinen. Manişa ozabuneşa oqonu uk’ors. Mutlak’a ant’it’oksini meçamu unon.

Oşvanuşi oğurz’ulepe: Tupişi gazi, egzozişi gazi, k’oma do majura ğurz’uloni gazepeşi oşvanute yeçkindun. Bilasa uperoni do unostone ğurz’uloni gazepete na yeçkindun oğurz’ulepeşi nişanepeş otespitu k’oçişi moşletinus nuşvels. Tiş3’k’uni, tişktala, qucişi ozirzu, ogonsalik’u, gurişktala-ontxoru, t’k’ebişi periş goktiru steri nişanepe yeçkindun. 3’oxle odude geink’ilen, hava ibarinen, k’oçi paği havaşa gamiçkvinen. Nunk’u muşi 3’k’arite ibonen, xanç’alepe oxoink’anen, unon na p’icişen hava niçinen do gurişi masaji ixvenen edo mutlak’a ozabuneşa iqonen.

T’k’ebişi oğurz’ulepe: K’remepe, tozepe, 3’k’arepe k’ala otemasute varna geak’ibinu, goxunu, injeksionite yeçkindun. Otesiruşi xalite lok’aluri varna generaluri nişanepe iqven. Fakt’ori madde k’remi varna tozi ren na moçkva 3’k’arite ibonen; yaraşi jin st’erili bezite moitven. Lok’aluri nişanepe imralen do generaluri nişanepe yeçkindun na k’oçi astaxolo ozabuneşa iqonen. K’oçis na manz’inen alerjiuri şok’i şeni ozabunes sempt’omat’iuri oşvelu itatbik’en.



                                                                                                                                                              TÜRKÇE