DUDBUT'K'A

OK'ONAĞURUŞİ ZABUNOBA EPİLEPSİ

Epilepsi ren na imajuraps k’ronik’uri (çkar ar uk’un3xoni) havaleşi ep’isodepe k’ala k’arakt’erize norologiuri ar xali. Epilepsi, kunişi normaluri oxandu k’ala onç’eloni elekt’rik’a monz’ineri do ok’ont’roloni frek’ansepeten yeçkindun, didopeten mk’ule oraloni ç’k’uaş gondinuşa sebebi iqven. Epilepsişi nobetepe çkvaneri xalepeten yeçkindun. Namtini nobetepeşen 3’oxle şkurnaş hisi steri ekst’remi xalepe yeçkindun, namtini nobetepes k’oçi tude melaps, namtini orapes p’ici muşişen popoci dvaben. Epilepsi kianaşi k’arta t’erit’orias k’oçi do oxorcas, k’arta na3ias do nanç’inerot oşi k’oçişen aris na iz’iren ar zabunoba ren.

Nanç’inerot zabunepeşi gverdis, çkineri ar sebebi var iz’iren. Namtini zabunişi ar grup’isti, jurşurinobas na iqopinen kuniş omordinuşi p’roblemape, jurşurinobaş p’eriodis nanaşk’elen ç’ami do alk’oli oşumu, dorinuş oras kunişi oxasaru, kunişi odi3xiru, kunişi uoksigenuri doskidinu, menenjiti, kunişi infek3ia, kunişi tumorepe, tiroit’iş zabunobape, B6 vit’aminişi dork’inoba, oğunz’ulinu varna dudişi seriozuli oyaralinuk epilepturi nobetepeşa gza meçaps. Nobetişi sebebi tumori varna çkvaneri ar zabunoba var renna epilepsis var manz’inen, namtini zabunepes 3’ana golaxtaşi nobetepeti dvark’inen.

Epilepturi nobeti, kunis na ren hucrepe na var ik’ont’rolinen, şvacineri, monz’ineri do anormaluri deşarjepeşa mek’irelurot na yeçkindun ar xali ren. Kuni, xuraşi k’umandaş ok’rebule steri ren. Kunişi hucrepeş oşkendas na ren harmoniuri xanda elekt’rik’uri signalepeten ixor3elinen. Nobetişi sebebi na var nişveninen elekt’rik’uri k’un3xiş ar ç’eşidi oqopinot isimadinen. Mk’ulot; epilepturi nobeti kunişi k’ap’et’i do şvaconi elekt’rik’uri moçodinuşi çodinas na yeçkindun mk’ule oraloni ar xali ren. Kunişa na mulun di3xiris dvark’inaşi kunişi ep’idermas na ren gidaşi maddepe do oksigeni im3ikanen. Amukti hucreşi xasarişa do epilepsişi nobetişa gza meçaps.

Epilepsişi nobetepe k’oçis dido ginz’e oras naqonen yado gya3’onen nati 1- 3 deik’eş doloxe o3’in3’upe koniçoden do zabunepek mk’ule ar oraş k’ule nobetiş 3’oxle na uğut’es normaluri akt’ivit’e mutepeşişa uk’uniktenan. Epilepsişi nobetepe çkvaneri tip’epes iqopen. Nobetepe; didi (generaluri, generalize toniuri-k’loniuri, grandmauri, o3’in3’u-opu3xolu k’ala k’arakt’erize) varna ç’it’a (lok’aluri, p’arsieluri, arxvala nunk’u, xanç’ali varna t’rik’is o3’in3’u varna goşabğeri oğarğalu do ak’sionepe k’ala k’arakt’erize) nobetepe yado yeçkindun. Edo xolo mk’ule oraloni (5- 10 sanie) tolepe gamarçak’eri o3’k’edinu, am oras ucoğaboni do uo3’in3’oni gemzuluşi nobetepe (absans) k’ala xususurot ç’umanis gok’u3xinuş k’ule na yeçkindun do xanç’alepes e3xont’inuş st’iloni miokloniuri nobetepeti iqopen.

Epilepsişi oçinus irişen beciti p’unkt’i; nobetepe şeni na niçinen çkina ren. Xususurot nobeti na ağodu k’oçis doxtorişk’elen osiminu dvaç’irs. Generaluri fizik’uri do norologiuri go3’k’omilu ixvenaş k’ule iptineri laborat’uaruli goşogoraş alet’i elekt’roensefalografia (EEG) ren. Am goşogora tomomi t’k’ebis elekt’rotepe non3axuten kunişi frek’ansepe na iç’arinen ar met’odi ren. Epilepsiş zabunoba k’aixeşa oxo3’onus irişen beciti goşogora ren. K’omp’ut’eriten kunişi tomografia (BBT) do magnet’iuri rezonansiş goşogoru (MRT) epilepsişi nobetepeşa sebebi na aqven oğodapeş oxo3’onus nuşvels.

Epilepsi ç’amiten varna op’era3iaten na işvelinen, zabunepeşi didope (% 70- 75) xvala ar ç’amiten na ik’ont’rolinen ar zabunoba ren. Epilepsi na omç’un zabunik ç’ami muşi oxmaruten akt’iurot do gecginerot askedinen. Epilepsiş oşvelus na ixmarinen ç’amepe; zabunişi 3’ana, fizik’uri xali do nobetişi tip’işa na nargen steri eksp’ert’i doxtoriş k’elen meçamu uk’ors. Uç’k’ualoni na ixmarinasunon ç’amepek nobetepes var nadgitinen do xolo k’ai na var işinen tesirepeşa sebebi iqven. Egere şvela k’ala nobetepe ar-jur 3’ana (zabunişi xaliten 2- 4 3’ana steri) meqoneri var iz’iruna, doxtorişi k’ont’rolis ç’amepe om3ikanuten oçodinu i3adinen. Nobetepe var yeçkinduna şvela içodinen, xolo yeçkinduna şvelas ağanerot geiç’k’inen. Ç’amişi oçodinu, zabunis na no3’k’en doxtorişk’elen k’arari meçamu na uk’ors beciti ar tema ren.



                                                                                                                                                              TÜRKÇE