DUDBUT'K'A

OKORTURA

“Okortura, İst’oria Ç’araloba Xeşnoba Folk’lori” coxoni svara, Ahmet Ozkan (Melaşvili)-şi xeşç’araten, 1968 3’anas Mp’olis gamiçkvinu. “Okorturaşi geografia, ist’oria, ç’araloba, xeşnoba do folk’lori şeni mk’ule çkinapa meçamu, tema k’aixeşa oguru na unonanpeşa rexberoba oxvenu”şi noğiraten ixazirinu yado idia na ixvenen svaras, Kamil Olgun (Tavaz’e) do Hayri Hayrioğluşi namtini st’at’iapeti doloç’areli ren.

“Çkini xanda ilmiuri do k’ult’uruli ren do p’olit’ik’uri noğira var uğun” ya itkven nati; “Okorturaşi Timoşletinoba” coxoni go3’otkvalas, Omjore K’avk’asiaşi Federaluri Resp’ublik’aşen ok’o3’k’inuten K’avk’asiaşi Bolşevik’epeş k’elen xe gedvinus meşveluş idiaşa coğabi meçamu diç’irineren do Okorturaşi Demok’rat’iuri Resp’ublik’ak K’avk’asiaşi K’onfederasioniş simadas numxvacupt’u yado iç’arineren. Okorturaşi ofi3ialuri ideologia do ofi3ialuri ist’oriuli tezepeşi ognapu şeni na iç’arinaperen svaras, Sovieturi xe3alak Kortupe do Kortuli şeni k’arta speros na meçu p’ragmapeşa toli idvineren.

Svaraşi doloxe; Tabiat’i do tabiuri odudepe, Golvaşi sahifepe, Tarixişi sahifepe, Dinepe, Ç’araloba, Xeşnoba, Musik’a, Folk’lori, Xalk’uri sterape steri temape ren. Giorgi Mağalaşvilişi “Xaçonepeşi seferiş oras K’avk’asiaşi tarixi” do Amiran Stamstişvilişi “Okorturaşi religiuri ist’oria” coxoni st’at’iape k’ala Kartvelizmişi do Ortodoksobaşi p’rop’aganda ixvenen.



                                                                                                                                                              TÜRKÇE