DUDBUT'K'A

GOÇ'K'ONDİNUŞİ ZABUNOBA ALZHEİMER

Alzheimeriş zabunoba, normaluri skidalaş akt’ivit’epes dork’inoba do ç’k’uanuri xeşmaxvencobapes ok’oxvoba k’ala k’arakt’erize na iqven, noropsikiatriuri sempt’omepe do ak’sionişi oktirobapek na naqonops norodejenarat’ivi ar zabunoba ren. İrişen dido na iz’iren ç’eşidi muşi demansi ren. 3’anape golaxtaşi na manz’inen do normaluri skidalaş dulyape oxvenusti p’roblemape na yoçkindaps goç’k’ondinoba, alzheimeriş zabunobaşi maambare iqopinen. Generalurot “demansi” oqopinot na icoxinen do didi 3’anerobas normalurot na ik’abulinen am xali, muç’o eşo hip’er t’ansioni, diabet’i varna ulseri steri seriozuli oşinu na dvaç’irs ar zabunoba ren.

Zabunobaşi sebebi k’aixeşa var içkinen. Genet’iuri fak’t’orepe ik’abaxit’inen. Ordoşen geç’k’ineri alzheimeriş zabunepe do ç’it’a k’oro3xaloni ocağuri oğodapes sum çkvaneri genis dominant’uri mutasioni iz’irineren. Umosi dido na iz’iren yano geç’k’ineri alzheimeriş zabunepes ApoEş hisobaşi genepeşen ar teri na uğut’es i3’orineren. Kianas oxorca do k’oçi, nanç’inerot 20 milyoni adamis na notesiraps alzheimeriş zabunoba, 65 3’anerişen didi k’arta 20 adamişen ar teris, 90 3’anerişen didi k’arta jur adamişenti ar teris yeçkindun. Nak’nimoni varna genet’iuri var rentina badi do xçinepes irişen dido na iz’iren maotxani zabunoba yado içkinen. Kunis na ren namtini xuçaş hucrepeşi tamo tamo fonk’sioniş gondinuşi sebebiten çkvaneri ç’k’uaneri ok’oxvobape k’ala na yeçkindun dido k’ai na içkinen alzheimeriş zabunobas, manz’inuşi do uok’oniktinuşi ar xususoba uğun. 3’oxle mpulace na gyoç’k’aps perpu goç’k’ondinobape, 3’anape golaxtaşi normaluri dulyape oxvenuşa na nodgitun xalişa nikten; mendineri orapesti ç’k’uaneri do xuraloni fonk’sionepe k’aixeşa ok’uixven do zabuni mtelot o3’k’omiloni do oncireşa mek’ireli xalişa noktaps. Am sebebiten zabunoba ordoşen oxo3’onu do seriozuli oşinuten na dvaç’irs medi3ialuri omxvacinu, am xali k’ala ocedelinus beciti ar dulya ren yado ik’abulinen.

Alzheimeriş zabunobaşi maambare na iqopinen tude na ç’ars vit nişanis k’un3xi oxvenu uk’ors:

Normaluri skidalas na notesirasunon k’onari goç’k’ondinu
Normaluri dulyape oxvenuşi meç’irinu
Tkvala goşinuşi meç’irinu
Tariğepe goç’k’ondinu varna na içkinen gzape uoz’iru
K’arari meçamuşi meç’irinu
P’rat’ik’uri osimaduş xeşmaxvencobaşi dvark’inu
Dido na ixmarinen eşiape çilaturi sotxanepes naşkvinu
Şurişi xali varna ak’sionepeş oktiru
Şaxsiet’obaşi ktirape
Mesulobaşen xe ozdimu

A3’işen alzheimeriş zabunoba mtelot na oşvelaps ar şvela z’ireli var ren mara, ağani na imordinu namtini ç’amepe k’ala zabunobaşi nişanepe gverdot oçodinu do manz’inuşi otamolinu iqopinen. Edo xolo zabunis na iz’iren depresia, ncirişi ok’oxvoba, nank’ap’inoba varna şumeroba steri şuroni ok’oxvobapeş şvela şeniti dido tesironi ç’amepe koren. Zabunis am şvelapeşen na iqopinen k’onari ordo p’eriodis ti-muşis nişvelu beciti ren, muşenido alzheimeriş zabunoba skidalaşi ar maxire ren do zabunişi doskidineri ğirsoni dğalepe nixiraps do gondinaps.

Geç’k’alas arxvala goç’k’ondinoba na omç’un zabunis, ora golaxtaşi xvala var dolvakunasunon, oç’k’omale muşi var aç’k’omasunon, var abonasunon, halusina3ia az’irasunon, k’urtas dolvaz’gvasunon do ti-tkvani var içinasunon. Emuşeni alzheimeriş zabunoba, arxvala na omç’un k’oçis vardo xolo zabunis na o3’k’ernan mzaxalepes na onç’els ar p’roblema rendo ora golaxtaşi na niç’irinen so3ialuri do ek’onomiuri meç’irobape yoçkindaps. Alzheimeriş zabunişi mzaxalepes oxoris na iqven ocağuri sist’ema, dulyaşi saat’epe varna megabruli k’ont’akt’epe oktiru dvaç’irenan. Edo xoloti xuraluri doç’k’indinu k’ala şuroni p’roblemape askedinenan. Na qoropt k’oçis alzheimeriş zabunoba na ağodu iguratşi, zabunoba umosi k’ai oçinuten emu k’ala arto oskedinu xazireli oqopinu dogaç’irenan.



                                                                                                                                                              TÜRKÇE